Hormoni štitne žlezde

Štitna (štitasta) žlezda stvara hormone tironin i tiroksin uz pomoć kojih kontroliše rad ostalih organa. Za njihovo stvaranje je veoma važan jod koga štitna žlezda preuzima iz krvotoka.

Štitna žlezda takođe proizvodi i hormon kalcitonin koji učestvuje u regulaciji koncentracije kalcijuma u organizmu.

Količina u krvi

Hormon Referentne
vrednosti
Jedinice
T3 1,30 - 3,10
1. trimestar: 1,61 - 3,53
2. trimestar: 1,98 - 4,03
3. trimestar: 2,08 - 4,02
nmol/l
(nanomol po litru)
T4 66 - 181
1. trimestar: 94,4 - 191
2. trimestar: 102 - 208
3. trimestar: 89,5 - 202
nmol/l
Free T3 - nmol/l
Free T4 12 - 22
1. trimestar: 12,05 - 19,6
2. trimestar: 9,63 - 17,0
3. trimestar: 8,39 - 15,6
pmol/l
(pikomol po litru)

Uloge hormona u organizmu

Hormoni štitne žlezde su veoma bitni jer:

  • regulišu metabolizam,
  • utiču na pravilan rast i razvoj fetusa i dece
  • ubrzavaju rad srca i povećavaju njegovu snagu,
  • povećavaju potrošnju kiseonika i stvaranje toplote,
  • povećavaju snagu mišića ako se luče u umerenim količinama, a izazivaju umor i tremor (podrhtavanje) ako se luče u velikim količinama,
  • podstiču budnost, pamćenje i sposobnost učenja,
  • povećavaju nervozu,
  • utiču na pravilnu seksualnu funkciju muškaraca i žena, kao i na održavanje normalnog toka trudnoće.
  • podstiču stvaranje proteina (belančevina),
  • ubrzavaju razgradnju masti iz masnog tkiva.

Pošto naziv štitne žlezde potiče od starogrčke reči tyreos što znači štit, otuda se i hormoni štitne žlezde često nazivaju tireoidni hormoni.

Posledice povećanja/smanjenja tireoidnih hormona su date u tabeli ispod:

Višak hormona Manjak hormona
Rast i razvoj - Zastoj u rastu dece i mentalna retardacija.
Metabolizam Brži metabolizam, veća potrošnja energije, mogući gubitak telesne težine, teško podnošenje vrućine i obilno znojenje. Sporiji metabolizam, manja potrošnja energije, mogući dobitak telesne težine, osetljivost na hladnoću.
Kardiovaskularni sistem Ubrzano lupanje i preskakanje srca. Veća snaga srca. Smanjenje broja i snage srčanih otkucaja.
Probavni sistem Povećan apetit, povećana pokretljivost creva, proliv. Smanjen apetit, smanjane pokretljivost creva, zatvor.
Reproduktivni sistem Impotencija, smanjen libido. Poremećaj menstrualnog ciklusa, smanjen libido.
Koža Koža je topla i vlažna, dlanovi su često crveni, postoje područja depigmentacije ili pojačane pigmentacije kože. Koža je bleda, suva i perutava, često je uz bledilo prisutna žućkasta nijansa kože čela, dlanova i tabana, dok su kosa i nokti krti i lomljivi.
Psihičko stanje Anksioznost i nervoza. Povećana budnost i sposobnost pamćenja. Usporenost i zaboravnost.

Posledice poremećaja rada štitne žlezde

Metabolizam

Aktivnija štitna žlezda luči veću količinu tireoidnih hormona u krvotok što za posledicu ima ubrzan metabolizam. Ova pojava se naziva hipertireoidizam. Metabolizam može biti povećan i za 100% iznad normalne vrednosti. To za posledicu ima ubrzanu potrošnju energije koja se može manifestovati gubitkom u telesnoj težini .

Isto tako, kod osoba sa sniženom aktivnošću štitne žlezde (hipotireoidizam) javlja se manjak tireoidnih hormona što može dovesti do pada metabolizma na 50% normalne vrednosti i mogućeg dobitka u telesnoj težini .

Ovi efekti se ne dešavaju uvek jer tireoidni hormoni povećavaju apetit što kompenzuje gubitak težine.

Obzirom na to da je stvaranje toplote sporedni produkt metabolizma, kod osoba sa povećanom aktivnošću štitne žlezde (hipertireoidizam) kao simptom se može pojaviti nepodnošenje vrućine i često preznojavanje. Dok kod osoba sa smanjenom aktivnošću štitne žlezde (hipotireoidizmom) se može javiti osetljivost na hladnoću .

Kardiovaskularni sistem

Efekat tireoidnih hormona na kardiovaskularni sistem se odnosi na održavanje normalnog arterijskog pritiska, povećanje broja i snage srčanih otkucaja i povećanje protoka krvi kroz organizam. Zbog toga, osobe sa viškom tireoidnih hormona imaju osećaj ubrzanog lupanja i preskakanja srca.

Probavni sistem

Efekat povišene koncentracije tireoidnih hormona se ogleda u povećanju apetita i povećanoj pokretljivosti creva pa se kod takvih osoba može javiti proliv (dijareja). Suprotno, kod snižene koncentracije ovih hormona može nastati zatvor (opstipacija).

Reproduktivni sistem

U slučaju poremećaja koncentracije ovih hormona dolazi do različitih oblika seksualnih disfunkcija muškaraca i žena. Ove disfunkcije se, najčešće, kod muškaraca ispoljavaju u vidu impotencije, kod žena u vidu poremećaja menstrualnog ciklusa, dok se kod oba pola može javiti sniženi libido.

Koža

Kod osoba sa povišenom koncentracijom tireoidnih hormona koža je topla i vlažna, dlanovi su često crveni, postoje područja depigmentacije ili pojačane pigmentacije kože .

Sa druge strane, kod osoba sa smanjenom koncentracijom tireoidnih hormona (hipotireoidizmom), koža je bleda, suva i perutava, često je uz bledilo prisutna žućkasta nijansa kože čela, dlanova i tabana, dok su kosa i nokti krti i lomljivi .

Psihičko stanje

Višak tireoidnih hormona utiče na nastanak anksioznosti i nervoze, dok manjak dovodi do toga da se osoba oseća usporeno i zaboravno.

Rast i razvoj

Tireoidni hormoni su veoma značajni za normalan rast i razvoj dece, a posebno su važni za razvoj mozga fetusa i dece do 3 godine starosti . Nedostatak ovih hormona u navedenom uzrastu praćen je zastojem u rastu i mentalnom retardacijom (kretenizmom).

Urođeni manjak ovih hormona predstavlja najčešći uzrok mentalne retardacije koji se može sprečiti hormonskom nadoknadom.

Rezultati skrininga novorođenčadi, koji se sprovodi u Centralnoj Srbiji od 1983. godine, ukazuju da učestalost urođenog nedostatka ovih hormona iznosi 1:5700 novorođenčadi. Kliničke manifestacije u značajnoj meri zavise od uzrasta. Danas, u eri skrininga, većina novorođenčadi sa urođenim manjkom tireoidnih hormona otkriva se pre pojave jasnih kliničkih znakova bolesti.

Saradnici sajta Lekar Savetnik dr Ivana Džunić i dr Rade Vesić.

Ako smatrate članak korisnim, podelite ga sa prijateljima:

KORISNE TEME

Dobar holesterol

Dobar holesterol uklanja loš holesterol sa unutrašnjih zidova krvnih sudova.

Krvni pritisak

Povišeni krvni pritisak uzrokuje aterosklerozu, aneurizme, moždani udar... Dugačak je spisak.

12 razloga da probate mediteransku dijetu

Sa mediteranskom dijetom loše masti zamenićete dobrima i uživaćete u ukusnim proizvodima sa mediteranskog podneblja.

14 namirnica za jačanje imuniteta

Lako dostupne, a važne za zdravlje.